Ako je suditi po izjavama predstavnika vlasti, akteri protesta koji traju već pet meseci nisu samo studenti, već i privilegovani sloj društva i bogati ljudi.
Oni siromašni, kao da nisu nezadovoljni i vidljivi, iako ih po statističkim podacima ima mnogo više.
Tako bar pokazuju brojke Unicefa, po kojima je u apsolutnom siromaštvu u Srbiji 2023. godine živelo oko 800.000 ljudi. Ono što podjednako zabrinjava jesu i rezultati istraživanja Republičkog zavoda za statistiku po kojima je stopa rizika od siromaštva u 2023. godini iznosila 19,9 odsto i njom je obuhvaćeno 1,3 miliona stanovnika naše zemlje. Istini za volju ta stopa rizika je smanjena u odnosu na 2022, ali za svega 0,3 procentna poena. Koliko je povećana stopa milionera to se pak tačno ne zna.
Ono što se zna to je da po podacima Poreske uprave svake godine ih je oko 30.000, koliko premaši trostruki iznos prosečne zarade. Za 2024. u tu grupu svrstaće se svi oni koji u toj godini zaradili više od 4.874.508 dinara. Međutim, da ih ima i van radara poreske uprave pokazuju i podaci NBS po kojima u Srbiji, na računima banaka, ima oko 900 partija, na kojima “leži” više od pola miliona evra.
Upravo toliko, odnosno pola miliona stanovnika, prema istraživanju Evropske mreže protiv siromaštva-Srbija iz 2023. godine, pod nazivom “Praćenje siromaštva u Srbiji 2023: Fiskalna politika i siromaštvo”, ne može da zadovolji osnovne životne potrebe.
- Stopa rizika od siromaštva u Srbiji je generalno visoka i jedna među najvišim u Evropi. Tačnije, Srbija se nalazi na šestom mestu prema visini stope rizika od siromaštva među evropskim državama u kojima se ovaj indikator meri prema metodologiji Evropske unije, tačnije prema Anketi o prihodima i uslovima života-navodi se u ovoj analizi.
Pored ove neslavne pozicije tu je još jedna koja je povezana i sa nejednakostima u dohotku bogatih i siromašnih.
- Kada je reč o nejednakosti dohotka, Srbija se svrstava među zemlje sa najvećim nejednakostima u Evropi. Kvantni odnos je 2021. godine iznosio 5,95 što znači da je najbogatijih 20% stanovništva imalo gotovo šest puta viši ukupni dohodak od najsiromašnijih 20% stanovništva u Srbiji - stoji u ovom istraživanju.
Da ne bude zabune, siromaštvo je prisutno i u mnogo bogatijim državama, pa je tako primera radi prosek stope siromaštva u Evropskoj uniji u 2023. godini je bio oko 16,2 odsto. Ipak tamo su mere socijalne pomoći za kategorije izdašnjie i stanovništvo je manje ugroženo. U Srbiji pak jeste, posebno ono iz kategorije apsolutnog siromaštva, koje na mesečnom nivou ima primanja niža od 12.000 dinara.